ŠEST ALTERNATIVA ZA MED

ŠEST ALTERNATIVA ZA MED
Ako ste
neko ko brine o okruženju u kom živi (vegan) ne smete ignorisati etičke
implikacije i ekološke posledice industrijalizacije pčelarstva. Med nije neki
magični sastojak koji niko ne može da izbegne. To je životinjski proizvod koji
se masovno proizvodi i prodaje a što u krajnjem slučaju baca senku sumnje na
autentičnost proizvoda koji se deklariše kao med. Sa toliko dostupnih veganskih
alternativa, med nije samo eksploatacija, već je i nepotrebno.
Ne
brinite. Pronalaženje zamene za med je vrlo jednostavno. Postoji puno veganskih
alternativa koje će vam pomoći da zadovoljite želju za slašću koju ima med.
Neki su više nalik medu od drugih, ali svima im je zajedničko to da se dobijaju
iz biljaka čineći ove sirupe prihvatljivim za ljude ali i za životinje.
1.
Agave sirup
Agave
sirup je zaslađivač komercijalno proizveden od
nekoliko vrsta biljke Agave. To je ista ona biljka koja se koristi u
proizvodnji tekile (što objašnjava zašto je list agave jedan od elemenata u
nekim Tequila koktelima). Većina Agave biljaka dolazi iz Meksika i Južne
Afrike.
Biljka Agave
Agave
sirup je slađi od meda i ima tendenciju da bude manje viskozan. Kao i med, i
agave sirup dolazi u varijanti stilova koji se kreću od tamno ćilibaraste do
svetlo zlatne nijanse, svaki sa svojim posebnim ukusom. Tamni agave sirup ima
ukus karamele, dok lagano svetli agave više podseća na delikatan med.
Zahvaljujući njemu, uspešno se leči kašalj, opekotine
i svoju upotrebu ima i u zalečenju rana. Naročito je poznato da je u pitanju i
prirodni lek za bolesti jetre, želudca, reume, kao i za regulaciju menstrualnog
ciklusa. Obzirom da sirup od agave predstavlja bogat izvor vitamina D,
veoma je koristan i u prevenciji osteoporoze. Ipak, najpoznatija je po tome što
je agava glavni sastojak u pripremi tekile, čuvenog meksičkog alkoholnog pića.
2.
Kokosov sirup
Dobija se od kokosovg nektara koji se prikuplja 2 puta
dnevno sa pupoljaka kokosovih palmi. Kokosovi pupoljci se zaseku, a zatim se
stavljaju u bambusove cevi koje su zatvorene na kraju. Kokosove palme tada
postaju „drvo nektara“ i više ne rađaju kokose.
Kokosov sirup ima sladak ukus bez ukusa kokosa. Veoma
je bogat aminokiselinama, vitaminima I mineralima.
kokosov sirup
3.
Javorov sirup
Javorov sirup se obično pravi od šećera iz stabala crvenog ili crnog javora, iako se može dobiti i od nekih drugih endemskih vrsta. U hladnim podnebljima, ova drveća stvaraju skrob u svojim deblima i kornu pre zime; skrob se zatim pretvara u šećer koji se u proleće kroz biljku pokreće u sokovima.
Javorov sirup se najčešće koristi za napolitanke, palačinke, ovsenu kašu, crumpets (slatki
hleb napravljen od brašna i kvasca, uglavnom se jede u Velikoj
Britaniji) i tost hleb. Ponekad se koristi i kao sastojak u pečenim stvarima, u
izradi slatkiša, prilikom pripreme deserta, ili kao izvor šećera i arome prilikom
pravljenja piva. Saharoza najviše preovlađuje u javorovom
sirupu. Prvi put je prikupljan i korišćen od strane američkih starosedeoca,
a kasnije je usvojeno od strane evropskih doseljenika.
4.
Melasa
Melasa se
proizvodi rafinisanjem šećerne repe ili šećerne trske. Zanimljivo je da reč
dolazi od Portugalskog (Melačo), što predstavlja poslednji sirup iz kog više
nije moguće dobiti kristalni šećer jednostavnim sredstvima. To je gusta tečnost, tamnosive boje, otušno slatkog
ukusa. Najviše se koristi u industriji vrenja, naročito za
proizvodnju špiritusa i kvasca. Koristi se i za stočnu hranu.
Zvuči pomalo čudno, ali melasa kao nusproizvod u
proizvodnji belog, veoma nezdravog šećera je veoma bogata nutrijentima i
zdravim materijama. Zašto je to tako? Sve zdrave tvari, odstranjene iz belog
šećera u kome ostaju samo ugljikohidrati ostaju upravo u melasi, zato je smeđi
šećer dosta zdraviji jer on sadrži više melase, otud mu i tamnija boja. Što
tamniji – to zdraviji šećer.
melasa
Na prvom
mestu Melasa je bogata gvožđem (ima ga više nego u crvenom mesu), zatim slede
kalcijum i magnezijum. Može se koristiti kao zamena za med i šećer a neretko se
upotrebljava u proizvodnji kolača i zaslađivanju pića.
5.
Malteks
Malteks
(maltex) je prirodni zaslađivač koji se dobija iz ječmenog slada. Izgledom
podseća na šumski med, a koristi se kao zamena za šećer u proizvodnji kolača i
peciva. Korišćenje malteksa izaziva manje skokove šećera u krvi od korišćenja
belog i smeđeg šećera, što omogućava ljudima koji to žele, da održavaju
optimalan nivo šećera u krvi.
malteks
Za razliku od šećera, malteks ne sadrži samo
“prazne kalorije”. Naprotiv, bogat je vitaminima i mineralima kao što su
kalcijum, kalijum, gvožđe, magnezijum, beta karotin i vitamini B kompleksa,
Interesantno je da deluje umirujuće na kašalj. Zbog svojih dobrih prehrambenih
osobina, preporučuje se za ishranu dece, trudnica, rekonvalescenata i
sportista.
6.
Pirinčani slad
Pirinčani
slad se dobija fermentacijom proklijalog zrna pirinča. To je gust sirup koji
izgledom podseća na livadski med, blagog i prijatnog ukusa. Veoma je bogat vitaminima
(B kompleks), kalcijumom i magnezijumom pa se uglavnom preporučuje za
konzumiranje u cilju prevencije osteoporoze i artritisa.
pirinčani slad
Ovaj
zaslađivač se najbolje konzumira pomešan sa voćem jer mu ne menja boju ni ukus,
a isto tako se može rastvoriti u mlakom čaju ili vodi i na taj način upotrebiti
u ishrani.
7.
Stevia
Stevia je paragvajska biljka iz čijeg lista se
izdvaja ekstrakt steviozid koji ima voćni ukus. To je prirodni zaslađivač koji
je do 50 puta slađi od šećera, a bez kalorija. Koristi se kao zamena za
veštačke zaslađivače i šećer. Ne karameliše se kod prženja i ne fermentiše u
alkohol. Oni mogu biti u obliku praha, tableta ili tečnosti. Upotrebljava se za
kuvanje, pečenje, prerađevine od voća, povrća, pripremu umaka i mlečnih
proizvoda (šlag, puding, voćni jogurti), napici (čaj, kafa, sokovi, limunada),
torte, kolači, sladoledi.
stevia
Lekovita
svojstva: ima snažna antioksidativna svojstva, reguliše nivo šećera u krvi,
snižava povišeni krvni pritisak, pomaže oslobađanje insulina iz pankreasa,
sprečava razvoj nekih bakterija, smanjuje oboljenja od gripa i nazeba. Pojačava
energiju i mentalnu aktivnost, predstavlja izvor biljnih hormona rasta.
Smanjuje želju za slatkom i masnom hranom. Za lečenje se koristi samo u
propisanim količinama.